Osiguranje mu je podmirilo troškove nastale štete prije i nakon potresa. U razgovoru smo saznali detalje i stav vlasnika oko osiguranja imovine.

– Prvu štetu koju sam imao dogodila se 2018. godine nakon sedam godina plaćanja osiguranja. Kad smo bili na ljetovanju, popustio je ventil na perilici rublja, te poplavio kupaonu, hodnik i spavaće sobe. Imao sam 35.000 kuna štete. Oštećeni su bili zidovi, parketi i informatička oprema koja je tada bila na podu sobe – opisuje Matija Stanić, vlasnik stana u zgradi koja je stara 32 godine, a nalazi se u zagrebačkoj Dubravi. Već deset godina Matija Stanić korisnik je dvije police osiguranja imovine od kojih se jedna  veže za kredit. Stan je otkupio od obitelji, a za vrijeme potresa u 12. mjesecu prošle godine pretrpio je dodatna oštećenja.

– Dok je supruga bila kod kuće na bolovanju, nakon godinu dana puknuo je kutni ventil u kupaoni i opet poplavio sobe i hodnik. Šteta je bila manja jer je supruga odmah reagirala, oko 8.500 kuna. Do potresa nisam imao osiguranje za kućanstvo, ali sam ga uzeo nakon zagrebačkog potresa u ožujku. Međutim, i potres u Petrinji krajem 2020. godine napravio mi je štetu. Pala su dva televizora, prijenosno računalo i razbijen je luster – nabraja Matija Stanić te zaključuje kako mu je i ovdje šteta bila otprilike 8.500 kuna, a osiguranje ga je pokrilo.

Stan veličine 80m2 ovaj vlasnik osigurao je nakon kupnje, iako je reakcija okoline u početku bila negativna. Prema istraživanjima Eurostata, Hrvatska je među zemljama čiji stanovnici posjeduju najviše nekretnina unutar Europske unije, ali im je svijest o osiguranju imovine još je uvijek vrlo niska.

– S obzirom na to da sam dizao kredit, smatrao sam da trebam uložiti u osiguranje. Banka je tražila osiguranje nekretnine u osnovnim pokrićima i u tom trenutku nisu mi dali da proširim pokriće osiguranja. Kako meni to nije bilo dovoljno, uzeo sam dodatno osiguranje. Moja okolina smatrala je to bacanjem novca, većina njih i danas to smatra, iako ih pokušavam uvjeriti u suprotno – pojašnjava Stanić te nadodaje da se za ugovaranje rizika od potresa zainteresirao jer mu je zagrebački potres u ožujku 2020. godine oštetio staklo na balkonskoj stijeni kao i staklo od tuš kabine. I tad je, kako kaže, bio uvjeren da mu to prvotna polica već pokriva, međutim nije.

Prema istraživanju Ipsos Pulsa mnogi građani precjenjuju iznos mjesečne ili godišnje premije osiguranja imovine. Naime, čak 65 posto ispitanika krivo pretpostavlja koliki je potreban iznos za kompletno osiguranje prosječnog stana od 60 m2. Iako premija osiguranja imovine po stanovniku u Hrvatskoj trenutno doživljava rastuće trendove, taj rast i apsolutna vrijednost još uvijek su ispod prosjeka država članica Europske unije koja iznosi 170 eura, tj. 1.277 kuna.

– Moj fiksni iznos premije za osiguranje stana je otprilike 700 kuna godišnje. Premija koju plaćam je isplativa, te ću ju nastaviti plaćati i dalje. Smatram da su sugrađani izuzetno neodgovorni koji misle da je osiguranje imovine skupo i neisplativo. Polazeći od činjenice da nam se šteta može svakodnevno dogoditi, na nju ne možemo utjecati. Premija se može plaćati godinama, ali kad se dogodi šteta svakako će se sve godine uplaćivanja isplatiti – nadodaje Matija Stanić.

– Prijava štete vrlo je jednostavna. Popuni se obrazac za prijavu te pošalje mailom. Nakon toga u izvid štete dolaze procjenitelji. Nakon procjene, prikupljam ponude za sanaciju te šaljem osiguravatelju. Nakon pregleda ponuda, te ako je potrebna korekcija, isplaćuje se šteta – opisuje Matija Stanić te nadodaje da je zadovoljan pokrivenom odštetom i brzinom isplate.

– Kad se dogodi šteta, pogotovo velikih razmjera kao što se kod nas dogodila, većini je teško financirati odjednom sanaciju tolikog iznosa. Mnogi i dalje smatraju da te novce za premiju mogu stavljati sa strane, međutim koliko ih to zapravo i čini? – pita se korisnik police osiguranja imovine te nadodaje kako ni ne razmišlja o imovini i novim neizvjesnostima jer ima osiguranje. Svima ga preporučuje.

– Nikad ne znamo što nam sutra donosi. Svaki pojedinac trebao bi razmišljati kako da zaštiti svoju imovinu – zaključuje.

Osnovna namjena osiguranja imovine je zaštita nekretnine od opasnosti, tj. zaštita vlasnika nekretnine od iznenadnih i visokih troškova koje prouzrokuju neželjeni događaji, a za posljedicu najčešće imaju veliku i skupu materijalnu štetu. Osiguranje imovine uključuje najčešće dva oblika paketa u kojemu se osiguraju građevinski objekti, dakle nekretnine, ili osiguranje doma u cijelosti koji uključuje i pokretnine.

Građani uglavnom ugovaraju samo osiguranje građevinskog dijela objekta koji uvjetuje banka, stoga nemaju ugovorenu policu osiguranja stvari u kućanstvu i rizik potresa, te kad dođe do štete imaju naglašen osjećaj da im osiguranje nije ništa pomoglo. S druge strane, osiguranje stvari u kućanstvu i osiguranje građevinskog dijela nekretnine moguće je ugovoriti zasebno ili zajedno. U policu osiguranja stvari u kućanstvu mogu biti uključeni namještaj, tehnika, odjeća ili obuća, umjetnine itd. dok u osiguranje građevinskog dijela nekretnine spadaju svi dijelovi kuće ili stana, a to uključuje i podne obloge, instalacije, pomoćne objekte, ograde, nadstrešnice i ostale objekte.

Bitno je naglasiti kako osnovno osiguranje imovine obuhvaća zaštitu od požara, ali ne i od potresa. To je rizik koji se zasebno ugovara što vrijedi i za druga dodatna osiguranja ukoliko nisu ugovorena. S dopunskim osiguranjem koje uključuje i rizik od potresa, svi građani koji su imali ugovorenu policu brzo su i efikasno sanirali svoju štetu i normalizirali život nakon potresa u središnjoj  i istočnoj Hrvatskoj što im je omogućilo mirniji san i bezbrižniju svakodnevicu.